Povijesna jezgra grada Splita doista je zasićena slojevitošću.

Tragom ostvarenja koja se prepoznaju kao arhitektura, niz vrijednih gra|evina iz proteklih stoljeća unutar izuzetne Dioklecijanove palače i oko nje pokazuje kako je svako vrijeme prepoznavalo prostor na osobit način. Rukopis arhitekta oljuštio bi taložine povijesnosti kako bi kristalom vlastita izraza doradio matricu grada.

Iz pokušaja umjerenih i prilago|enih intervencija unutar umrtvljenih kamenih ljuski izdvajaju se trzaji života kroz novonastale prostore, pokazujuću uvijek iznova gotovo tragičnu ljepotu Mediterana. Imponira stoga osjetiti bilo svevremenosti kroz čistu snagu izričaja čelika suprotstavljenog savršenstvu antičkog kamenog zida, koji potpisuje Ana Šverko.

Posve obična želja investitora, Turističke zajednice Splita, za istočnim ulazom u netom kupljeni poslovni prostor unutar Palače kako bi se omogućila izravna veza s obližnjom pješačkom Hrvojevom ulicom, postaje tema.